Mi imamo problem s našom županijskom i gradskom vlasti koje, kako bi zadovoljile kratkoročne interese projekata koje nisu u stanju realizirati, ruše sustav obrane pitke vode koji je postavljen na istraživanjima još od 60 – tih godina do danas
Hoće li izgradnja zračne luke kod Trebinja imati negativan utjecaj za izvorište rijeke Omble, jedinim izvorištem kojim se Dubrovnik napaja pitkom?
Za vijećnika stranke Srđ je grad u Županijskoj skupštini Dubrovačko – neretvanske županije i dugodišnjeg aktivistu Marka Giljaču, to pitanje uopće nije sporno. On tvrdi, taj utjecaj dokazan je još u istraživanjima koja su rađena 60 – tih godina prošlog stoljeća.
Uopće nije sporno hoće li izgradnja zračne luke kod Trebinja u Popovu polju utjecati na podzemne vode koje dolaze do mora i izvorišta naše pitke vode na Ombli. To je dokazano u svim istraživanjima iz 60 – tih do danas, međutim mi imamo problem s našom županijskom i gradskom vlasti koje jednostavno, kako bi zadovoljile kratkoročne interese svojih projekata, koje nisu u stanju realizirati, ruše sustav obrane pitke vode koji je postavljen na istraživanjima još od 60 – tih godina do danas. – rekao je Giljača i naveo primjere.
Naše su vlasti svojim nepromišljenim potezima otvorile naše bokove i omogućile Republici Srpskoj realizaciju tog projekta
Marko Giljača
Svjedoci smo da smo zbog izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje stavili potencijalnu ekološku bombu usred sliva Malostonskog zaljeva. Svjedoci smo da smo 2019. odlukom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika produžili rok odlagalištu otpada Grabovica jer sadašnja gradska vlast nije u stanju riješiti problem deponiranja otpada i samim time smo srušili prvu crtu obrane izvorišta jer smo upravo mi ti koji smo promijenili vodozaštitnu zonu iznad izvorišta iz II., koja je bila do 2019., u III. sanitarnu zonu i time smo otvorili put prema lakšem rješavanju dozvola i okolišnih kriterija za zračnu luku Trebinje.
Naše vlasti su svojim nepromišljenim potezima otvorile naše bokove i omogućile Republici Srpskoj realizaciju tog projekta. – rekao je Giljača te odgovorio na pitanje temeljem čega je promijenjena zona sanitarne zaštite.
Kao što je poznato, rađena je jedna studija koja je pokazala da je brzina toka podzemnih voda tolika da se može promijeniti vodozaštitna zona. Mi smo od početka upozoravali na rezultate te studije, ali i sve ostale koje se koriste samo da bi se postigao ciljani rezultat, a ne da bi se na osnovu rezultata donosile odluke. Ta je studija samo poslužila kako bi se produžio rok korištenja odlagališta Grabovica. – kazao je Giljača.
Upozorio je na Rješenje za postupak izgradnje i rada aerodroma Trebinje u Bosni i Hercegovini koje je na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH objavljeno još 25. listopada 2022.
Zanimljivo je iščitati taj dokument jer jasno navodi kako je javna rasprava o „Elaboratu uz prethodnu procjenu utjecaja na životnu sredinu za izgradnju i rad aerodroma Trebinje”, koju je izradio Institut za građevinarstvo „IG” iz Banja Luke, održana od 23. svibnja do 21. lipnja 2022. godine, a u izvješću se navodi da su pristigla samo dvije primjedbe, ali među njima nema primjedbi iz Dubrovačko – neretvanske županije.
Paralelno s javnom raspravom, Ministarstvo je obavilo konzultacije o Elaboratu s državnom upravom, tijelima područne (regionalne) i lokalne samouprave Republike Hrvatske i slijedom navedenog, u skladu sa člankom 5. Konvencije o procjeni utjecaja na životnu sredinu preko državnih granica – ESPO konvencije. – kazao je Giljača te dodao kako je zanimljiv datum konferencije za novinare koji je na temu izgradnje trebinjskog aerodroma održao župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.
Zanimljiv je datum tiskovne konferencije župana Dobroslavića na kojoj je najavio pisanje primjedbi na Elaborat. Dakle, bilo je to 21. lipnja, zadnjeg dana javnog savjetovanja. Nisu sudjelovali u redovnoj proceduri već su išli s primjedbama izvan roka, koje su im u listopadu odbijene. – rekao je Giljača.
Iščitavajući mišljenje hrvatskog Ministarstva, jasno je da primjedbe koje je naknadno uputila Dubrovačko – neretvanska županija nisu prihvaćene. – napominje. Objavljeni dokument Ministarstva za prostorno planiranje i ekološku zaštitu vlade Republike Srpske, dapače, u zaključku pokreće sljedeću fazu pripreme dokumentacije za izgradnju – izradu Studije utjecaja na okoliš i jasno naglašava da je lokacija smještena u III. zonu zaštite izvorišta Omble i pritom se poziva na odluku Gradskog vijeća grada Dubrovnika iz 2019. godine.
Mi zbog Grabovice i CGO Lučino razdolje imamo probleme u sebe doma koje ne rješavamo već 20 godina. Uz svoje, imamo probleme i preko granice koje moramo rješavati u suradnji sa susjednom zemljom. Umjesto da sjednemo s njima za stol, puštamo dimnu zavjesu i produbljujemo probleme
Dakle, očito je crta obrane izvorišta Omble pukla upravo odlukama u kojima se suspektnim elaboratima o vodozaštitnoj zoni pogodovalo produljenju životnog vijeka Grabovice. – smatra Giljača, koji kaže kako Hrvatska svoje vodocrpilište, ali i svoje strateške interese, mora rješavati u suradnji sa susjednim zemljama, u ovom slučaju RS i BiH.
Mi zbog Grabovice i CGO Lučino razdolje imamo probleme u sebe doma koje ne rješavamo već 20 godina. Uz svoje, imamo probleme i preko granice koje moramo rješavati u suradnji sa susjednom zemljom.
Umjesto da sjednemo s njima za stol, puštamo dimnu zavjesu i produbljujemo probleme sa susjedstvom te istovremeno na svom prostoru radimo nove problematične projekte.
Mi se možemo samo nadati da će igrom slučaja naša voda i dalje ostati kvalitetna i dobra za upotrebu, onakva kakvu je Dubrovnik navikao i želi je imati. No, moglo bi se dogoditi da grad koji obiluje pitkom vodom u budućnosti ima problem. – rekao je vijećnik SJG u Skupštini Dubrovačko – neretvanske županije Marko Giljača.
Više pročitajte ovdje:
Izvor: dubrovnikpress.hr
Autor: Davor Mladošić